Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata Grada Mostara na obilježavanju 3.obljetnice smrti generala Slobodana Praljka

23

Presudili su tako kao da obrane nije ni bilo,s jasno postavljenim propagandno-političkim ciljem, predrasudama i preduvjerenjem s kojima su i započeli suđenje. Suočen s posljednjom i konačnom nepravdom suda kojem će se jednoga dana također suditi. Praljak je odlučio prekinuti farsu i pretvoriti je u tragediju. Tim činom otišao je u legendu, a suci Haaškoga suda skinuli su toge i perike i posramljeni se vratili svojim beznačajnim životima. Dok su živi, neće ga zaboraviti, kao ni njegove riječi njima upućene: Suci! Slobodan Praljak nije ratni zločinac!

 

Danas je Koordinacija udruga proisteklih iz Domovinskog rata, polaganjem vijenca i paljenjem svijeća ispred Spomenika poginulim hrvatskim braniteljima obilježila 3.obljetnicu smrti generala Slobodana Praljka.

Tko je bio general Slobodan Praljak

Slobodan Praljak, rođen je 1945. godine u Čapljini, prije rata je završio tri fakulteta, bio je jedan od osnivača HDZ-a, 1991. kao dragovoljac uključio se u obranu Sunje, a 1993. imenovan je zapovjednikom HVO-a.

U svojoj je biografiji naveo da je na Sveučilištu u Zagrebu diplomirao na Elektrotehničkom fakultetu, na Filozofskom fakultetu filozofiju i sociologiju te režiju na Akademiji za kazalište i film.

Radio je kao voditelj laboratorija za elektroniku u Tehničkoj školi ”Nikola Tesla” u Zagrebu, te na višoj školi predavao ”Osnove elektrotehnike”, ”Teorijsku elektrotehniku” i ”Teoriju automatske regulacije”.

Od 1973. godine postao je ”slobodni umjetnik”, koji je režirao u kazalištima u Hrvatskoj i BiH.

U užoj grupi ljudi sudjelovao je i u osnivanju HDZ-a i postao glavnim tajnikom Hrvatske demokratske stranke.

Ratni put

U proljeće 1991. napustio je politički angažman te kao dragovoljac odlazi u Sunju pokraj Siska, a u rujnu 1991. imenovan je zapovjednikom obrane Sunje. U studenom 1991. dobio je čin pukovnika HV-a, a 1992. promaknut je u brigadira HV-a i postao pomoćnik ministra obrane RH za informativno-psihološku djelatnost.

Od travnja 1992. dragovoljno odlazi u Hercegovinu i obavlja dužnost zapovjednika Operativne zone Jugoistočna Hercegovina–Čapljina– Mostar–Jablanica–Konjic. Praljak je naveo i da je 27. listopada 1992. imenovan u VONS (Vijeće obrane i nacionalne sigurnosti) RH te da je 1. lipnja 1993. godine zatražio razrješenje iz HV-a radi odlaska u BiH.

Nakon što je razriješen dužnosti u HV-u, 24. srpnja. 1993. imenovan je zapovjednikom HVO-a.

U studenom 1993. predao je dužnost zapovjednika HVO-a i vratio se u HV, gdje je kasnije obavljao razne dužnosti, pa i onu pročelnika vojnog kabineta Predsjednika RH dr. Franje Tuđmana.

Kao dragovoljac sudjelovao je u vojno-redarstvenoj akciji ”Oluja”, na pravcu Hrvatska Kostajnica–Dvor na Uni.

Umirovljen je, na osobni zahtjev, 1. prosinca 1995. godine, a poslije umirovljenja radio je kao direktor, zatim kao predsjednik Nadzornog odbora u tvornici ”Chromos boje i lakovi” te surađivao s tvrtkom ”Sigma” iz Amsterdama.

Haški sud

Optužnicu protiv Praljka i ostale petorice čelnika Herceg-Bosne Haški je sud objavio 2004. godine, optužujući ih da su, zajedno s tadašnjim vodstvom Republike Hrvatske, sudjelovali u udruženom zločinačkom pothvatu s ciljem protjerivanja bošnjačkog stanovništva, stvaranja etnički čistih prostora te njihova odvajanja od BiH i priključenja Hrvatskoj u granicama Banovine Hrvatske iz 1939. godine.

General Praljak, zajedno s ostalom petoricom optuženih dragovoljno je otišao u Haag 2006. godine, u kojemu je 29. svibnja 2013. proglašen krivim i nepravomoćno osuđen na 20 godina zatvora. Suđenje je počelo te godine, nakon što su se svi optuženici (Jadranko Prlić, Bruno Stojić, Slobodan Praljak, Milivoj Petković, Valentin Ćorić i Berislav Pušić) sami predali sudu u Haagu.

Prvostupanjska presuda donesena je, dakle, 2013. godine, a Žalbeno vijeće ICTY-ija potvrdilo je Praljkovu prvostupanjsku kaznu od 20 godina zatvora.

Nakon toga on je poručio Haškom sudu riječi koje su zapamćene zauvijek:

”General Praljak nije ratni zločinac i s prijezirom odbacujem vašu presudu”, popio sadržaj iz bočice od kojega je kasnije u bolnici preminuo.

Rezultati obdukcije pokazali  su da je Slobodan Praljak preminuo nakon što je u haškoj sudnici ispio otrovni kalijev cijanid.

 

 

Ostavi odgovor

Your email address will not be published.