Foto: U Mostaru i Pologu obilježena 31.obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA i Dan branitelja grada Mostara
Pod pokroviteljstvom Hrvatskog narodnog sabora BiH danas je svečano obilježen Dan branitelja grada Mostara i 31.obljetnica zaustavljanja tenkova agresorske JNA u Pologu.
Za sve poginule,nestale i umrle branitelje HVO-a danas je visoko izaslanstvo HNS-a na čelu sa predsjednikom dr.Draganom Čovićem,hrvatski politički predstavnici u tijelima vlasti, pripadnici Oružanih snaga BiH te brojne braniteljske i stradalničke udruge položili vijence i zapalili svijeće na Središnjem spomeniku ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače,isto tako i ispred spomenika poginulim hrvatskim braniteljima u Pologu.
U Pologu je u Crkvi rođenja Blažene Djevice Marije za poginule i umrle branitelje iz Domovinskog rata služena Sveta misa koju je predvodio umirovljeni biskup mons. Ratko Perić uz koncelebraciju više svećenika.
Poslije Svete mise u župnom dvorištu je uslijedilo prigodno druženje okupljenih.
Samom obilježavanju je predhodio tradicionalni mini-maraton Široki brijeg–Polog a od ove godine, prvi put, biciklistička tura ‘’Put spasa’’Mostar-Goranci-Bile-Polog .
Najboljim sudionicima mini-maratona su uručene novčane nagrade.
Podsjećanje na jedno značajno vrijeme od prije 31 godine za Hrvate Hercegovine ali i RH;
Zaustavljanje tenkova JNA na izlazu iz Pologa Hrvati iz Širokog Brijega i susjednih općina organizirali su 7. svibnja 1991.
Tada su zaustavili prepriječenim kamionima na dužini od nekoliko kilometara i nenaouružanim ljudstvom tenkovsku kolonu tkz “Jugoslavenske Narodne Armije” na izlazu iz mjesta Polog koje se nalazi između Mostara i Širokog Brijega. Za hrvatski narod bila je to prekretnica koja je pokazala da se samoorganiziranjem osigurava vlastiti opstanak.
Širokobriježani su tada spriječili u Pologu (na izlazu iz Pologa i početku Širokobriješke općine) blokadom ceste kolonu od preko 100 tenkova i oklopnih vozila koja je krenula iz mostarske vojarne upućena zauzeti položaje u zapadnoj Hercegovini i dijelu južne Hrvatske.
JNA je tada tvrdila da se radi o “redovnoj vojnoj vježbi i manevru” no Hrvati ovoga kraja su shvatili da je postrojba bila pripravna za oružanu borbu.
Zahtjev hrvatskih prosvjednika bio je povratak u vojarnu iz koje su došli.
Pregovore sa zapovjednikom mostarskog garnizona JNA pokovnikom Milojkom Pantelićem započeli su tada predsjednik općine Široki Brijeg Anđelko Mikulić, Širokobriješki gvardijan fra Mladen Hrkać i Jure Skoko.
Prosvjednicima na barikadi s vremenom se solidariziralo i pridruživalo sve i više Hrvata iz Mostara, Gruda, Posušja, Ljubuškog, Imotskog… i dr. lokalnim čelnicima i fratrima je uspjelo održati disciplinu među prosvjednicima.
Vojno zapovjedništvo iz Beograda u više navrata je naredilo prolazak kolone.
JNA je pokušala dostaviti jedinici bojne otrove i zaštitne maske za proboj barikade u konvoju koji je trebao dovesti hranu. Međutim taj pokušaj je propao.
Širokobriješke su žene pripremile hranu i napitke za vojnike JNA, koji su tada bili uglavnom ročnici iz raznih bivsih republika tadašnje SFRJ.
Desantne jedinice JNA iz Niša i druge specijalne jedinice zauzele su položaje na području oko Pologa. Trećeg dana na barikadi u Pologu našlo se političko vodstvo BiH (bez srpskih predstavnika). Nakon apela hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana, obraćanjem prosvjednicima od strane političkog vodstva BiH i Anđelka Mikulića i dr. prosvjednici su lagano odlazili sa barikade a vozači micali svoja vozila s ceste.
Nakon tri dana kolona JNA je krenula.
