IN MEMORIAM BLAGOPOKOJNOM GENERALU SLOBODANU PRALJKU, HEROJI NE UMIRU

U povodu prve obljetnice tragične smrti generala Slobodana Praljka, članovi HVIDR-e Grada Mostara su u četvrtak, 29. studenoga 2018. godine u 18.00 sati zapalili svijeće i pomolili se kod spomenika hrvatskim braniteljima na Trgu hrvatskih velikana.

„Navik on živi ki zgine pošteno“- Članovi udruga stradalnika Domovinskoga rata s područja grada Mostara i Hercegovine vječno će čuvati uspomenu na pokojnog generala Slobodana Praljka, veličinu njegove žrtve i doprinos u obrani hrvatske grude.

 

ŽIVOTOPIS

Pokojni general pukovnik Slobodan Praljak, rođen je 1945. godine u Čapljini. Prije Domovinskoga rata je završio tri fakulteta, bio je jedan od osnivača HDZ-a, 1991. kao dragovoljac uključuje se u obranu Sunje, a 1993. imenovan je zapovjednikom HVO-a.

Slobodan Praljak se nalazi među šest hrvatskih političara i časnika iz Bosne i Hercegovine (hercegbosanska šestorka), koji su se dragovoljno odazvali pozivu na suđenje pred Međunarodnim sudom za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije zbog opužbe za ratne zločine u ratu u Bosni i Hercegovini.

Zajedno s dr.sc. Jadrankom Prlićem, Milivojom Petkovićem, Brunom Stojićem, Valentinom Ćorićem i Berislavom Pušićem, optužen je od strane tužiteljstva Haškog suda po točkama optužnice koje uključuju zločine protiv čovječnosti po Ženevskoj konvenciji kršenja prava ratovanja.

Optužnica ih je teretila za sudjelovanje u udruženom zločinačkom pothvatu koji je navodno započeo 18. studenoga 1991. godine osnutkom Hrvatske zajednice Herceg-Bosne i trajao do ožujka 1994. godine kada je Washingtonskim sporazumom prekinut bošnjačko-hrvatski sukob i potpisano osnivanje Federacije Bosne i Hercegovine.

U svom prvom iskazu pred Haškim sudom, 6. travnja 2004. godine izjasnio se da po svim točkama optužnice da nije kriv.

 

BORBA ZA ISTINU I PRAVDU

 

Hrvatski general Slobodan Praljak odlučio je sam u svoje ruke preuzeti bitku za obranu pravde u Haagu.

Od početka do danas prepoznaje se četrnaest glavnih ciljeva te bitke: razvoj hrvatske državotvorne svijesti, odgovornost i učinkovitost, jačanje dostojanstva hrvatskoga naroda, provjera funkcioniranja hrvatske države, razotkrivanje funkcioniranja i dosega pravde na sudu u Haagu, informiranja odgovornih hrvatskih institucija i pojedinaca o obrani Bosne i Hercegovine, informiranje hrvatske i svjetske javnosti, prijenos odgovornosti mladima i budućnosti te vlastita obrana kao optuženog.

General Praljak je uz pomoć svojih suradnika iz ureda obrane počeo prikupljati informacije vezane uz odnos između Hrvatske i BiH tijekom ratnih godina i objavio 26 knjiga.

Na suđenju šestorici bivših političkih i vojnih čelnika Herceg-Bosne, optuženih u Haškom tribunalu, general Slobodan Praljak svjedočeći u svojoj obrani, iznio je mnoge tvrdnje, argumente i citate o ratnim zbivanjima u Hrvatskoj i u Bosni i Hercegovini.

U obraćanju sucima, na kraju završnih riječi svoje obrane pred Haaškim sudom, poručio je da je njegova savjest čista i da zna da nije kriv za ratne zločine.

29. svibnja2013.godine nepravomoćnom je prvostupanjskom presudom osuđen na 20 godina zatvora.

Dana 29. studenoga 2017. na izricanju drugostupanjske presude u Haagu potvrđena je kazna iz prvostupanjske presude; iako je za Praljka presuđeno da nije kriv za jedan dio zločina za koje je osuđen u prvostupanjskoj presudi iz 2013. godine.

Nakon što je presuda izrečena, general Praljak je rekao:

“Slobodan Praljak nije ratni zločinac. S prijezirom odbacujem vašu presudu!”

 

i potom podigao fijalu otrova te ju ispio. Nakon nekoliko sati, u bolnici u Haagu, general pukovnik Slobodan Praljak je preminuo. Znatan dio javnosti u Hrvatskoj i BiH presudu je doživio kao nepravdu, a takvoj ocjeni pridružio se i hrvatski politički vrh.