Predstavljena knjiga ‘Svjedok jednog vremena’ Ilije Vrljića

44

Knjiga je ostavština i mlađim generacijama, a u njoj se osvrće i na rujanske dane 1991. godine kada su u Mostar došli rezervisti iz Srbije i Crne Gore.

Knjiga “Svjedok jednog vremena” autora Ilije Vrljića, general-bojnika HVO-a u mirovini koja govori o Mostaru u Domovinskom ratu predstavljena je u utorak u Hrvatskom domu hercega Stjepana Kosače. ”Knjiga je tu da se čita i da se procjenjuje. Ona je nastala kao svjedočanstvo jednog vremena. Potkrepljena je dokumentima i fotografijama, onime kako sam ja to doživio i proživio. Jasno je da tu ima dokumenata koje treba analizirati, stavljeni su tu da se analiziraju i da se komentiraju. Svi oni koji se ne slažu i imaju drugačije viđenje neka uzmu papir i olovku i napišu drugačije ”, poručio je Vrljić.

Kako kaže, knjiga je ostavština i mlađim generacijama, a u njoj se osvrće i na rujanske dane 1991. godine kada su u Mostar došli rezervisti iz Srbije i Crne Gore. ” Već 20 godina se pripremam i procijenio sam da je vrijeme da ova knjiga ugleda svjetlo dana. Ova knjiga je isključivo vezana za Domovinski rat i nadam se da će mlade generacije nešto naučiti i izvući pouke iz nje, da se ovo nikada više ne ponovi. Večeras je i svečana akademija povodom dolaska rezervista i događanja tih godina u gradu Mostaru. Isto tako, večeras ćemo se prisjetiti osnivanja mostarskih brigada, kao i uloge tadašnjeg cimskog kraja u danima obrane”, rekao je autor.

Recezenti, predstavljači knjige su bili umirovljeni general HVO-a Tihomir Blaškić i ravnatelj hrvatskog dokumentacijskog centra Domovinskog rata u BiH profesor Ivica Šarac.

Glazbeno su doprinijeli klapa Sveti Juraj – HRM.

Nekadašnji predsjednik Federacije BiH Vladimir Šoljić smatra kako je svaka knjiga dobrodošla, a posebno one koje imaju dosta dokumenata. ”Svjedoci smo krive slike o ulozi Hrvata, HVO-a i hrvatske države u ratu. Ovo je prigoda, mada zakašnjela. Svaka knjiga je dobrodošla, posebno ova koja je puna dokumenata i tu se radi o velikom izboru. Iz ove knjige se može dosta naučiti i mislim da je to dobra stvar”, ustvrdio je Šoljić.

Razdoblje obuhvaćeno knjigom ide od 1991. do 1995., ne računajući prva dva poglavlja koja ukratko govore o cimskom kraju i Vrljićevoj obitelji te o društveno-političkim i gospodarskim prilikama u Cimu, Mostaru i Hercegovini prije i poslije prvih višestranačkih demokratskih izbora 1990.

Comments are closed, but trackbacks and pingbacks are open.