Krvavi Uskrs 1991. – povijest koja se ne zaboravlja
Na današnji dan 1991. godine na Plitvičkim jezerima odvio se incident u povijesti zabilježen kao „Krvavi Uskrs“, u kojem je pala i prva hrvatska žrtva Domovinskog rata, pripadnik specijalne policije Josip Jović.
Krajem 80-ih i početkom 90-ih godina, sve je više bila izražena etnička napetost između Srba i Hrvata. Već 29. ožujka 1991. godine srpska milicija pod vodstvom Milana Martića okupira Plitvička jezera, nakon čega zauzimaju upravu nacionalnog parka, osoblje i službenike protjeruju te područje parka pripajaju tzv. SAO Krajini.
Ministarstvo unutarnjih poslova RH najprije je poslalo upozorenje, no od organizatora pobune nisu dobili nikakvu reakciju. Uz to su pobunjenici započeli s pljačkanjem parka i maltretiranjem zatočenih ljudi, stoga je donesena odluka o pokretanju akcije kojom će se osloboditi okupirana Plitvička jezera.
U noći s 30. na 31. ožujka 1991. godine Ministarstvo unutarnjih poslova šalje nekoliko stotina pripadnika Specijalne postrojbe MUP-a Rakitje, Specijalne postrojbe MUP-a Kumrovec te Antiterorističke jedinice Lučko, kako bi se oslobodilo okupirano područje te uspostavio red i mir.
Na glavnom pravcu kretanja kolone vozila s hrvatskim specijalcima postavljene su barikade (jer su službe KOS-a u akciji nadziranja saznale za dolazak), a vozila su napadnuta iz zasjede u blizini hotela na Plitvicama. Iz šume je otvorena rafalna paljba, a na autobus „Zagrebačkih transporta“ ispaljena je tromblonska mina, čiji osigurač nije bio izvučen pa nasreću nije eksplodirala.
Sukob je potrajao nekoliko sati, pri čemu su pobunjenici bili prisiljeni na povlačenje prema Titovoj Korenici. Prema policijskim izvješćima, uhićeno je devet pobunjenika, a na Plitvicama je uspostavljen red. U ovom događaju pokazalo se i da je dotad „neutralna“ JNA na strani srpskih pobunjenika. Naime, JNA je tijekom akcije na Plitvicama hitno uspostavila tampon zonu, onemogućivši hrvatskoj policiji da daljnjim napredovanjem potpuno razbije oružanu pobunu, a nakon „Krvavog Uskrsa“, od cijele su Like napravili tampon zonu, koja će u velikosrpskoj agresiji postati strateška polaznica.
Ipak, ovaj se sukob pamti po ranjavanju sedmorice pripadnika specijalne policije te stradanju 22-godišnjeg Josipa Jovića, prve hrvatske žrtve Domovinskog rata. Naime, Jović je u napadu bio najistureniji, a netko od pobunjenika pogodio ga je u dio tijela koji je bio nezaštićen pancirkom. Unatoč brzoj reakciji hitne pomoći i dolasku vojnog helikoptera, Josip Jović je podlegao na putu prema bolnici, postavši simbolom branitelja i heroja koji su se žrtvovali za slobodu Domovine.
