Obilježena 31. godišnjica utemeljenja HZ Herceg-Bosne

Trideset prva obljetnica Hrvatske zajednice Herceg-Bosne obilježena je u petak polaganjem vijenaca na spomeniku ispred Hrvatskog doma hercega Stjepana Kosače u Mostaru, nakon čega je održan i okrugli stol “Herceg-Bosna: Povijesni usud ili “istočni grijeh” Hrvatstva”.

Vijence u Mostaru su položila izaslanstva Hrvatskog narodnog sabora (HNS) BiH i Glavnog vijeća Hrvatske zajednice Herceg-Bosne predvođena predsjednikom HNS-a Draganom Čovićem, te predsjednicom Sabora HZ HB Lidijom Bradara i predsjednikom GV HZ HB Ivom Čolakom.

Također, vijence su položili i veleposlanik Republike Hrvatske u BiH s izaslanstvom Ivan Sabolić te izaslanstvo Ministarstva obrane i Oružanih snaga BiH.

U Galeriji kraljice Katarine u Hrvatskome domu hercega Stjepana Kosače održan je potom okrugli stol na temu “Herceg-Bosna: Povijesni usud ili „istočni grijeh“ Hrvatstva”.

Tom prigodom sve nazočne pozdravio je predsjednik Glavnog vijeća HZ HB Ivo Čolak, a zatim i predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović, koji je uputio čestitku povodom obilježavanja 31. obljetnice osnivanja Hrvatske zajednice Herceg Bosne, naglasivši njezin značaj za hrvatski narod.

Govoreći o stvaranju i povijesnoj ulozi Herceg Bosne ukazao je na značaj onoga što se radilo prije 31 godinu u odnosu na ono što predstoji u budućnosti.

-Da nije bilo HZHB i organiziranog djelovanja hrvatskog naroda, mi danas ne bismo bili ovdje i ne bismo se borili za svoja politička prava. Zato sam danas ponosan što tražimo rješenja za europsku BiH u kojoj ćemo mi kao narod biti do kraja ravnopravni – rekao je Čović.

Podsjetio je sve nazočne kako jednako imaju važnu povijesnu ulogu jer su veliki dio njih utemeljitelji HZ HB, ali i da je imaju i oni koji su tu cijelo ovo vrijeme, u svakom dijelu formalnog života hrvatskoga naroda u BiH, kako kroz izvršnu i zakonodavnu vlast tako i obrazovne i druge hrvatske institucije.

Podsjetio je kako je prevažan dokument koji je usvojen prije dvije godine, a koji je strateška odrednica za sljedećih deset godina za hrvatski narod.

-Prve dvije godine su već iza nas, ostaju nam otprilike dva ciklusa po 4 godine kada u konačnici treba osigurat do kraja, da po Ustavu BiH hrvatski narod bude konstitutivan s druga dva naroda i legitimno ga predstavlja pred svim razinama vlasti- zaključio je Čović.

Osvrnuo se i na stradanje u Vukovaru i Škabrinji koji su se prenijeli i na BiH.

-Istovremeno obilježavamo i sve krvave tragove od Vukovara i Škabrnje koji su se kasnije prenijeli i na BiH. Tad su djelovali ljudi koji nisu bili uvježbavani za to, ali su imali mudrost- naveo je Čović govoreći o onomu što se događalo u studenom 1991. godine

Sudionici okruglog stola “Herceg-Bosna: Povijesni usud ili „istočni grijeh“ Hrvatstva”; prof. dr. sc Ivica Lučić, prof. dr. sc Mladen Ančić i doc dr. sc Dražen Barbarić su se u svojim obraćanjima dotaknuli aktualne problematike Hrvata diljem BiH.